Zašto su mliječni zubi kod djece važni? Zbog čega od njihove pojave treba voditi računa o njima? U narednih nekoliko minuta ovog teksta, donosimo savjete i preporuke koje bi svaki roditelj trebao da zna, kada je u pitanju zdravlje svoje djece. Garantujem, da je ovo jedan od najdetaljnijih tekstova na temu mliječnih zuba, koji ćete pronaći na našem jeziku.
Mliječni zubi kod djece i njihov značaj
Čovjek tokom svog životnog vijeka ima dvije denticije: mliječnu i stalnu. Mnogi roditelji zanemaruju činjenicu ili nemaju dovoljno znanja koliki značaj mliječna denticija ima za pravilan razvoj djeteta, samo iz razloga što dolazi do njene smjene.
Mliječni zubi – broj
Za početak, bitno je da znamo da svako dijete ima dvadeset mliječnih zubića, pravilno raspoređenih tako da se njih deset nalazi u donjoj, a drugih deset u gornjoj vilici. Odnosno, 8 sjekutića, 4 očnjaka i 8 molara. Oni naravno tu stoje privremeno, sve dok obično u šestoj godini, ne nikne prvi trajni zub, donji kutnjak. Nakon što on izraste, počinju ispadati i ostali mliječni zubi, najčešće jedinice, nakon kojih slijede i ostali.
Kada ispadaju mliječni zubi i rastu novi?
Mliječne zube nasljeđuju stalni, ali kompletno tek nakon 12. ili 13. godine. Period prije ovih godina nije zanemariv jer tokom ovog vremena dolazi do najintenzivnijeg rasta i razvoja vilica, ali i kompletnog organizma, kada su djeci zubi itekako potrebni za pravilan proces pripreme hrane za varenje, govor i psihološki razvoj.
Višestruka je uloga mliječnih zuba:
Razvoj kosti
Mliječni zubi kod djece vrše značajnu ulogu u formiranju dijela kosti donje i gornje vilice, koji se naziva alveolarni greben. Oni čuvaju prostor za smještanje stalnih, te će tako stalni zubi niknuti na pravom mjestu u vilici, vođeni svojim prethodnikom. Ukoliko mliječni zubi iz bilo kog razloga ne izniknu, ili budu izvađeni prije vremena njihove smjene (zbog karijesa) dolazi do atrofije (gubitka) ovog dijela kosti. Usljed slabijeg razvoja viličnih kostiju dolazi do pojave manjka prostora za smještanje stalnih zuba, te pojave ortodontskih problema od kojih je najčešći tjeskoba zubnih nizova.
Varenje
Mliječni zubi kod djece služe i u probavnom procesu. Varenje počinje već u ustima, usitnjavanjem hrane i formiranjem zalogaja. Izbalansirana prehrana je ključna za rast i razvoj djeteta, tako da će bezubo dijete ostati uskraćeno za pravilno pripremljenu hranu za varenje, što može dovesti do težih posljedica kako za digestivni sistem tako i za razvoj i napredak tog djeteta. Zubima se odsijeca i usitnjuje hrana. Nedovoljno usitnjena hrana može otežavati i stvarati probleme u probavljanju te čak usporiti opšti rast djeteta.
Razvoj govora i estetika
Jednako važna je i fonetska uloga mliječnih zuba, jer su zaslužni za pravilan razvoj govora i izgovora suglasnika “f”, “s”, “v” i “z”. Osim toga, već u trećoj godini djeca su u stanju da razlikuju privlačan izgled od neprivlačnog. Mala djeca i njihovi roditelji priželjkuju estetski lijep osmijeh, a kako spoljašnji izgled utiče na utisak djeteta i njegovu reakciju na druge ljude, tako mliječni zubi imaju i svoju psihološku ulogu u razvoju djeteta. Ako su prednji zubi opsežno razoreni karijesom, to na dijete može nerijetko ostaviti određene psihološke posljedice koje se u zavisnosti od djetetovog karaktera, mogu manifestovati ili povlačenjem u sebe ili pojačanom aktivnošću kojom dijete nesvjesno nastoji skrenuti pažnju sa svojih nedostatka na svoje vrline.
Da li se može pojaviti karijes kod mliječnih zuba?
Karijes mliječnih zuba, koji se javlja u ranom djetinjstvu (poznat je kao karijes ranog djetinjstva – KRD, a njegova komplikovanija forma „cirkularni karijes“), je vrlo rasprostranjeno patološko stanje, koje prema istraživanjima američke federalne agencije Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (Centers for Disease Control and Prevention) predstavlja načešće hronično oboljenje u djetinjstvu, pet do sedam puta češće od gornjih respiratornih infekcija. Ozbiljan je problem, koji posljedično dovodi do obolijevnja većeg broja zuba u mliječnoj denticiji. Može da započne čim se zub pojavi u usnoj šupljini, odnosno čim nikne. Postoji nekoliko teorija o njegovom nastanku, ali glavni uzročnici zbog kojih sigurno dolazi do oboljenja su prisustvo bakterija i hrane (prvenstveno saharoze). Već smo pisali o tome kako određene vrste hrane utiču na zube.
Ukratko, nastanku karijesa ranog djetinjstva doprinose loše navike kao što su noćno dojenje ili hranjenje flašicom, učestaliji dnevni obroci, često izlaganje djeteta zaslađenim napitcima (sokovima, čajevima) i drugoj ljepljivoj zaslađenoj hrani, loša oralna higijena i neposjećivanje stomatologa. Roditelji, a samim tim i djeca, usljed nedovoljne prosvijećenosti o važnosti mliječne denticije, zanemaruju oralnu higijenu u ranom uzrastu, vodeći se time da mliječni zubi bivaju zamijenjeni stalnim, te sa sticanjem navika počinju dosta kasno što je velika šteta jer u ovom slučaju propušteno ne može biti nadoknađeno.
Nebriga o oralnom zdravlju od ranog djetinjstva nerijetko za sobom povlači zanemarivanje higijene i redovnih kontrola u starijem dobu. Kao posljedica toga javlja se karijes stalne denticije, a često i strah od stomatoloških intervencija čime se zatvara ovaj začarani krug.
Posebno treba izdvojiti jedan slučaj koji se nažalost veoma često dešava. Stalni molari niču iza mliječnog zubnog niza. Ukoliko roditelji zanemaruju karijes mliječnih zadnjih zuba, on vrlo lako prelazi i na stalne zube koji su nikli iza njih, te tako već u veoma ranom uzrastu dolazi do razaranja stalnih šestica, koje diktiraju buduću visinu zagrižaja I formiraju zagriz. Velika je šteta da dijete izgubi stalne šestice u veoma ranom uzrastu, koje treba da posluže do kraja života.
Pravovremenim mjerama, koje uključuju prije svega zdravstveno vaspitanje roditelja, u prvom redu trudnica, zbog izuzetne motivisanosti za pozitivnim promjenama ka unapređenju sopstvenog, ali i zdravlja djeteta, može se značajno poboljšati očuvanje mliječnih zuba. Edukacija žena u trudnoći je pravi momenat za upoznavanje budućih majki kako da njeguju usnu šupljinu novorođenčeta. Ako već tada nije sprovođena, krajnje vrijeme za započinjanje oralne higijene je nicanje prvog mliječnog zuba. Roditeljima treba skrenuti pažnju da je redovno i detaljno pranje mliječnih zuba četkicama prilagođenim uzrastu djeteta dio neizostavne svakodnevne rutine.
Trebaju li se mliječni zubi vaditi?
Opšte je pravilo da se mliječni zubi kod djece ne moraju vaditi, prosto iz razloga što će na svakom mjestu na kojem su oni možda sada, vremenom da se pojavi novi, trajni zub. Čak i ukoliko se desi da se određeni mliječni zub pokvari, obično je vađenje zadnja opcija koja nam ostaje, jer je uloga u obliku čuvanja mjesta za trajne zuba veoma bitna. Ukoliko imate dijete koja trenutno ima mliječne zube, te razmišljate kako i na koji način ga najlakše izvaditi, postoje dva savjeta koja vam mogu dati.
1. Pustite da se zub sam rasklima i da ispadne
2. Ukoliko je već raskliman, blago ga povući, ali nikako u slučaju da to bude naglo i na silu.
Mliječni zubi kod djece – Crtice za kraj
Prvi stomatološki pregled djeteta neophodno je obaviti u ranom uzrastu oko 12 mjeseci, da bi se procijenio rizik za nastanak karijesa, te ukoliko je potrebno primjenila profesionalna fluorprofilaksa. Lokalna dnevna upotreba preparata na bazi fluora u vidu pasti za zube, jedan je od najboljih načina prevencije karijesa ranog djetinjstva. Kao osnovna profilaktička mjera preporučuje se pranje zuba minimalno dva puta u toku dana, a posebno neposredno pred spavanje poslije zadnjeg obroka. Jednako je važno sprovesti savjetovanje o pravilnoj, izbalansiranoj, uobročenoj ishrani, kao i ukazati na loše navike koje doprinose pojavi karioznog oboljenja.
Redovne kontrole, u sklopu kojih stomatolog ima priliku na vrijeme uočiti promjene i adekvatno reagovati, su obavezne. Promocija oralnog zdravlja, zdravstveno vaspitanje i motivacija kompletnog stanovništva, prvenstveno mladih roditelja, efikasno je rješenje koje može dati rezultate kako bi prevalencija ranog karijesa bila što manja. Prevencija je ključ uspjeha zdravog osmijeha i srećnijeg djetinjstva!
