Neprijatan zadah ili stručno halitoza ili fetor ex ore, čest je problem današnjice, koji zahvata sve više populacije, s obzirom na nizak nivo oralne higijene te uopšte slabu zainteresovanost stanovništva za prevenciju oralnih oboljenja i sticanje navike redovnih stomatoloških kontrola.
To je stanje koje izaziva neprijatnosti kako pacijentu tako i njegovoj okolini, što dovodi do odlaganja pregleda zbog neugodne situacije u kojoj se pacijent našao, čime uzrok, odnosno primarno stanje koje je dovelo do pojave zadaha, još više napreduje. Halitoza ne mora da ima porijeklo u usnoj šupljini; neka oboljenja gastrointerstinalnog trakta poput žgaravice ili ulkusa mogu dovesti do neprijatnog zadaha, kao i oboljenja pluća ili sinusa, ali 90% uzročnika potiče upravo iz usne šupljine.
Šta dovodi do halitoze?
Ukoliko i nakon četkanja zuba osjetite neprijatan zadah, posumnjajte na neko od sledećih oboljenja ili stanja, koji su potencijalni uzročnici. Loša opšta oralna higijena, koja podrazumijeva površno, ili vrlo često u potpunosti odsutno četkanje zuba i higijenu jezika i desni, glavni je uzrok lošeg zadaha, na koji se nadovezuju oboljenja koja su neminovna ukoliko higijena izostane.
Dobra i temeljna higijena jezika igra vrlo bitnu ulogu u prevenciji lošeg zadaha, s obzirom da predstavlja predilekciono mjesto za nakupljanje bakterija, koje ukoliko se ne otkanjaju redovno, dovode do stvaranja raspadnih produkata. Oboljenja poput parodontopatije i gingivitisa su svakako jedan od bitnih činilaca za pojavu i progresiju ovog stanja. Gingivalni džepovi u kojima se skupljaju i razmnožavaju bakterije, izvor su stalne halitoze, bez obzira na redovnu higijenu. Konzumacija mnogo šećera i ugljenih hidrata dovodi do pojave karioznih zuba, što uzrokuje raspadanje zubnog tkiva i posljedičan neprijatan zadah.
Takođe, neosporivo je da loše navike, poput pušenja, izazivaju ovu neugodnu pojavu. Vrlo važnu ulogu ima I stavka koja je bitna u jednakoj mjeri u kojoj je i zapostavljena – hidratacija. Dovoljna količina vode je neophodna za svakodnevnu normalnu funkciju i izbalansirano stanje ne samo usne šupljine, već i organizma u cjelosti. Manjak tečnosti dovodi do suvoće usta i usana, što predstavlja pogodno tlo za razvoj bakterija i pojavu zadaha. Dvije, do dvije i po litre vode je poželjno konzumirati svakog dana, kako bi se postigla pravilna funkcija i zadovoljile sve potrebe organizma.
Zadah ne prestaje – šta raditi?
Ako se uprkos dobroj oralnoj higijeni, I stabilnom stanju usne šupljine potvrđenom od strane stomatologa, neprijatan zadah uporno održava, postoji velika vjerovatnoća za neko organsko ili sistemsko oboljenje. U tom slučaju je potrebno obaviti detaljne preglede drugih sistema organa, a naročito gastrointerstinalnog i respiratornog sa akcentom na želucu i plućima kao predilekcionim mjestima za pojavu oboljenja sa manifestacijom neugodnog zadaha iz usne duplje. Jednostavan test, disanje na nos, gdje dolazi do pojave izrazito neprijatnog zadaha iz nosne duplje, upućuje da uzrok treba tražiti u nekom sistemskom oboljenju.
Dobro je znati
Ublažavanje neprijatnog zadaha sredstvima poput osvježavajućih bombona i sprejeva predstavlja samo prikrivanje simptoma ali ne i liječenje pravog uzroka. Svako oboljenje prepoznato na vrijeme ima mnogo veće šanse za izlječenje i sprječavanje napredovanja bolesti u ranom stadijumu. Zato, redovne kontrole kod stomatologa, dovoljne količine vode i detaljna i pravilna higijena recept su za zdrav osmijeh i usnu šupljinu bez zadaha.
