Karijes je infektivno progresivno oboljenje koje razara zubna tkiva. To je proces koji jednom započet, ne može biti prirodno zaustavljen, te zahtijeva terapiju kod stomatologa. Usna duplja nije sterilna sredina, već naprotiv, ona je stanište za mnoge bakterije i gljivice koje tu prirodno borave. Same bakterije ne izazivaju karijes, ali u kombinaciji sa šećerima iz hrane, stvaraju kiseline koje razaraju zubna tkiva.
Ovaj proces se naziva demineralizacija zuba. Ovde veliku ulogu igra vrsta hrane koja se konzumira, jer ona utiče na količinu stvorene kiseline, ali i vrijeme koliko će ta kiselina biti prisutna u usnoj duplji.
Normalni nivo pH u usnoj duplji je neutralan do blago kiseo. Kada jedemo, pH pada na kiseo, zato što bakterije iz usne duplje sa ugljenim hidratima i ostalim produktima iz hrane počinju da stvaraju kiseline. U ovom momentu ključnu ulogu igra vrsta hrane koju uzimamo. Ljepljiva hrana, tijesta, slatkiši i slatki napici se duže zadržavaju na zubima, te tako naslage ostaju nataložene i onemogućavaju proces samočišćenja. To zubna tkiva duže vremena izlaže kiselinama, i ne dozvoljava im da se odbrane, što dovodi do nastanka karijesa. Mekane bombone, karamele, hljeb, tijesta,slatkiši i slične namirnice su najveći neprijatelji zuba.
Takva hrana se obično zavlači na nepristupačna mjesta koja se teško čiste, poput prostora između zuba, ispod gingive ili iza zadnjeg zuba u nizu. Hrana koja ima abrazivni efekat, kao što su orašasti plodovi, povrće, voće kao i hrana bez šećera, lakše i brže nestaju sa površine zuba te je vrijeme koje su zubna tkiva izložena kiselinama svedeno na minimum. Zdrava, organska hrana, omogućava da se pH u usnoj duplji u kratkom roku vrati na blago kiseo, kako je i prirodno.
Vrlo je važno što više izbjegavati užine, grickanja između obroka i često uzimanje hrane, jer to dovodi do neprestanih oscilacija kiselosti u ustima, što pravi idealne uslove za nastanak karijesa. Uzimanje velike količine vode ima veoma pozitivan efekat jer se usna duplja stalno ispira, te se hrana u minimalnoj količini zadržava na površini zuba, a hidratacija svakako ima pozitivne efekte na cjelokupno zdravlje. Konzumiranje jabuka, mrkve, orašastog voća, povrća i sličnih tvrdih namirnica, dovodi do prirodnog samočišćenja jer ova hrana ima abrazivni efekat na površinu zuba. Pored toga, to je hrana koja sadrži prirodne šećere, malu količinu ugljenih hidrata, što ne stvara velike količine kiselina u kontaktu sa bakterijama iz usne duplje.
Naravno, ne znači da nikada ne treba jesti tijesta, slatkiše ili piti sokove. Svakako da je to hrana koja šteti zdravlju generalno, a ne samo zubima, ali to ne znači da se potpuno trebamo odreći takve hrane. Redovna oralna higijena može spriječiti nastanak karijesa iako se ponekad konzumiraju ovakve namirnice. Bitno je da higijena bude pravilna, detaljna i redovna.
Preporučljivo je sačekati sa pranjem zuba neposredno nakon jela. Nakon obroka, u ustima je kisela sredina, te ako bi zube oprali odmah, kiseline koje su se stvorile u ustima samo bi dodatno učetkali u zube, što bi pomoglo proces nastanka karijesa. Zato treba dobro izmućkati usta odmah nakon jela, kako bi otklonili krupne ostatke hrane, a tek nakon 10-15 minuta, kada se pH neutrališe, odnosno približi blago kiseloj do neutralnoj, treba detaljno oprati zube.
Sticanje navika zdrave ishrane je vrlo važno započeti još u dječijem uzrastu. Djeca koja od najranijeg uzrasta počinju sa konzumiranjem slatkiša, sokova i sličnih namirnica, a što je vrlo često praćeno zanemarenom oralnom higijenom, vrlo brzo ostaju bez mliječnih zuba, koji su važni za rast i razvoj vilica i čuvanja prostora za stalne zube. Zdrava, izbalasirana ishrana, bogata vitaminima, bez dodanih šećera i sa puno vode, obezbjeđuje zdravlje kako cijelog organizma, tako i tvrdih i mekih tkiva usne duplje.
P.S. Na ovom linku se nalaze neke loše navike koje treba izbjegavati.
